Hrvatsko društvo ekonomista

Kolovoz 2010. ::: Vol.61 No.07-08

Lela Tijanić

REGIONALNA (NE)KONKURENTNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ Prethodno priopćenje Nacionalna i regionalna konkurentnost ističu se kao osnovni ciljevi ekonomske politike, ali zato što su rasprave o njihovome definiranju i mjerenju brojne, javljaju se pitanja o samome određenju navedenih pojmova i o tome koji su odgovarajući pokazatelji i modeli mjerenja (regionalne) konkurentnosti. Poslije podrobnoga teorijskoga razmatranja regionalne konkurentnosti (posebno mjerenja i modela) slijedi usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja hrvatskih regija, a zatim se modelira utjecaj odabranih determinanti (trgovinske otvorenosti, cestovne infrastrukture i ljudskih resursa) na regionalnu konkurentnost, primjenom modela višestruke linearne regresije. Rezultati upućuju na pozitivan i značajan utjecaj odabranih determinanti te su prema dobivenom modelu hrvatske regije u konačnici istraživanja rangirane. Najkonkurentnija je hrvatska regija Sjeverozapadna Hrvatska, a za njom slijede Jadranska Hrvatska pa Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska. regionalna konkurentnost; otvorenost; cestovna infrastruktura; ljudski resursi Puni tekst (Hrvatski) Str. 419 - 454 (pdf, 260.48 KB)

REGIONALNA (NE)KONKURENTNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prethodno priopćenje

Nacionalna i regionalna konkurentnost ističu se kao osnovni ciljevi ekonomske politike, ali zato što su rasprave o njihovome definiranju i mjerenju brojne, javljaju se pitanja o samome određenju navedenih pojmova i o tome koji su odgovarajući pokazatelji i modeli mjerenja (regionalne) konkurentnosti. Poslije podrobnoga teorijskoga razmatranja regionalne konkurentnosti (posebno mjerenja i modela) slijedi usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja hrvatskih regija, a zatim se modelira utjecaj odabranih determinanti (trgovinske otvorenosti, cestovne infrastrukture i ljudskih resursa) na regionalnu konkurentnost, primjenom modela višestruke linearne regresije. Rezultati upućuju na pozitivan i značajan utjecaj odabranih determinanti te su prema dobivenom modelu hrvatske regije u konačnici istraživanja rangirane. Najkonkurentnija je hrvatska regija Sjeverozapadna Hrvatska, a za njom slijede Jadranska Hrvatska pa Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.

regionalna konkurentnost; otvorenost; cestovna infrastruktura; ljudski resursi

Puni tekst (Hrvatski) Str. 419 - 454 (pdf, 260.48 KB)