Hrvatsko društvo ekonomista

Studeni 2011. ::: Vol.62 No.11

Branko Blažević
Marinela Krstinić Nižić

OCJENA INVESTICIJSKOGA MODELA PRIMJENOM DISKRECIJSKE DISKONTNE STOPE – SLUČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U TURIZMU Pregledni rad Investicije su najvrjednija supstancija u ekonomiji. One su oskudan resurs i zbog toga oskudne resurse valja produktivno alocirati, a to se u tržišno otvorenim ekonomijama dominantno čini posredstvom tržišnih mehanizama, prije svega, financijskih. Pri tome se veliki značaj u ekonomskom smislu treba pridati diskrecijskoj diskontnoj stopi, kao mogućoj pokretačkoj snazi u gospodarskom životu. Autori upozoravaju na problematiku diskrecijske diskontne stope koja nije razrađena niti dovoljno definirana, a zarobljena je posebno nametnutom neoliberalnom koncepcijom tržišta. Dvama scenarijima (projekcijama) postavljaju se smjerovi njezine razrade. U radu su se koristili glavni pokazatelji učinaka za analizu troškova i koristi poput interne stope rentabilnosti, neto sadašnje vrijednosti i omjera koristi i troškova. Kroz spomenute scenarije dokazuje se potreba primjene nižih diskrecijskih diskontnih stopa kod investicija u energetski sektor, posebice u obnovljive izvore energije i slične projekte. Autori zaključuju da takva diskrecijska diskontna stopa može biti poluga i jako oružje za postizanje proklamiranih ciljeva ekonomske politike. Isto tako, jedan od načina borbe protiv nametnutoga neoliberalnog koncepta tržišta je uvažavanje i spoznaja važnosti diskrecijske diskontne stope, da ne bi na dužu stazu društveni troškovi bili veći od koristi što bi u konačnici vodilo neefikasnom sustavu. investicije; diskrecijska društvena diskontna stopa; CBA analiza Puni tekst (Hrvatski) Str. 636 - 661 (pdf, 266.93 KB)

OCJENA INVESTICIJSKOGA MODELA PRIMJENOM DISKRECIJSKE DISKONTNE STOPE – SLUČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U TURIZMU

Pregledni rad

Investicije su najvrjednija supstancija u ekonomiji. One su oskudan resurs i zbog toga oskudne resurse valja produktivno alocirati, a to se u tržišno otvorenim ekonomijama dominantno čini posredstvom tržišnih mehanizama, prije svega, financijskih. Pri tome se veliki značaj u ekonomskom smislu treba pridati diskrecijskoj diskontnoj stopi, kao mogućoj pokretačkoj snazi u gospodarskom životu. Autori upozoravaju na problematiku diskrecijske diskontne stope koja nije razrađena niti dovoljno definirana, a zarobljena je posebno nametnutom neoliberalnom koncepcijom tržišta. Dvama scenarijima (projekcijama) postavljaju se smjerovi njezine razrade. U radu su se koristili glavni pokazatelji učinaka za analizu troškova i koristi poput interne stope rentabilnosti, neto sadašnje vrijednosti i omjera koristi i troškova. Kroz spomenute scenarije dokazuje se potreba primjene nižih diskrecijskih diskontnih stopa kod investicija u energetski sektor, posebice u obnovljive izvore energije i slične projekte. Autori zaključuju da takva diskrecijska diskontna stopa može biti poluga i jako oružje za postizanje proklamiranih ciljeva ekonomske politike. Isto tako, jedan od načina borbe protiv nametnutoga neoliberalnog koncepta tržišta je uvažavanje i spoznaja važnosti diskrecijske diskontne stope, da ne bi na dužu stazu društveni troškovi bili veći od koristi što bi u konačnici vodilo neefikasnom sustavu.

investicije; diskrecijska društvena diskontna stopa; CBA analiza

Puni tekst (Hrvatski) Str. 636 - 661 (pdf, 266.93 KB)