|
UTJECAJ SUBVENCIJA NA USPJEŠNOST POSLOVANJA SPECIFIČNE SKUPINE HRVATSKIH JAVNIH PODUZEĆA
https://doi.org/10.32910/ep.72.3.3
Prethodno priopćenje
S obzirom na to da je u strukturi hrvatskih instrumenata dodjele državnih potpora u odnosu na zemlje članice Europske unije dominantna zastupljenost državnih subvencija, cilj ovoga rada je analizirati utjecaj subvencija na uspješnost poslovanja specifične skupine hrvatskih javnih poduzeća u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Riječ je o poduzećima koja su kroz životni vijek mijenjala svoj pravni i ekonomski identitet (spajanja, pripajanja i sl.), pretežito su u državnom vlasništvu i primila su znatne iznose državnih subvencija. Podaci za analizu preuzeti su iz registra godišnjih financijskih izvještaja Financijske agencije. Promatraju se poduzeća koja su primila subvencije u analiziranom razdoblju i to samo za godine u kojima su ih primila. Cilj je izmjeriti utjecaj primljenih subvencija na financijske rezultate specifične skupine poduzeća (HŽ, Holding, brodogradilišta). Kako se ovom temom bavilo vrlo malo inozemnih i domaćih istraživača, doprinos ovoga rada je u kvantifikaciji veza i testiranju statističkih modela da bi se utvrdila statistička povezanost utjecaja subvencija na financijske rezultate specifične skupine javnih poduzeća te korelacije nezavisnih varijabli, kao i nezavisnih sa zavisnim varijablama. Odabrane su dvije glavne nezavisne varijable (dva modela) za koje se procjenjuje utjecaj subvencija na financijske rezultate specifične skupine poduzeća u promatranom razdoblju, a to su prihodi od subvencija i udio prihoda od subvencija u aktivi poduzeća. Zavisne varijable su: dobit/gubitak razdoblja, novostvorena vrijednost, koeficijent tekuće likvidnosti, koeficijent obrtaja imovine i broj zaposlenih temeljem sati rada. Na temelju rezultata provedene analize može se zaključiti da subvencije imaju utjecaj na uspješnost poslovanja specifične skupine javnih poduzeća u odnosu na modelsku procjenu, ponajprije na dobit/gubitak razdoblja, novostvorenu vrijednost, a najmanje na broj zaposlenih temeljem sati rada što implicira zaključak da su veće iznose subvencija dobivala poduzeća s većim brojem zaposlenih. Kod rezultata istraživanja treba uzeti u obzir ograničenje koje proizlazi iz baze podataka, odnosno nedostatka jasne AOP pozicije o državnim subvencijama u godišnjim financijskim izvještajima (AOP pozicija uključuje subvencije, dotacije, poticaje i sl.) te se koristila dostupna pozicija.
javna poduzeća; specifična skupina javnih poduzeća; državne potpore; državne subvencije; uspješnost poslovanja
Puni tekst: hrvatski, pdf (1024 KB)
|