Hrvatsko društvo ekonomista

Prosinac 2022. ::: Vol.73 No. 06

Renata Čuhlová
Renata Čuhlová

UTJECAJ STRUKTURNE DISTRIBUCIJE PRILJEVA IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA NA PRODUKTIVNOST RADA U SKUPINI VIŠEGRADSKIH ZEMALJA https://doi.org/10.32910/ep.73.6.1 Izvorni znanstveni članak Iako se FDI tokovi u većini post-socijalističkih zemalja temelje na razvoju njihove tržišne transformacije, najveći obujam usmjeren je u višegradske zemlje koje se općenito percipiraju kao natprosječno uspješne u privlačenju stranih ulagača. U radu se analizira kako priljev izravnih stranih ulaganja u Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku doprinosi potencijalu rasta produktivnosti rada tijekom razdoblja 2010.-2016. Analiza udjela pomaka podataka OECD-a unutar 11 ključnih sektora rastavlja determinante produktivnosti rada i utvrđuje doprinos potencijalu rasta produktivnosti rada. Rezultati se tumače na temelju sektorskog, konkurentskog i rezidualnog učinka. Nalazi su pokazali da nema značajnih razlika u produktivnosti između ekonomija, no lokalizacija stranog kapitala u tehnološki intenzivne industrije ne vrši pritisak na progresivni rast produktivnosti. Smanjeni priljevi stranog kapitala, u prosjeku za 8% iz svih sektora unutar regije, u svakoj zemlji potaknuti su različitom industrijom. Rezultati su također pokazali atraktivniju strukturu sektora za poticanje priljeva stranog kapitala u zemlju češkog i mađarskog gospodarstva. Predstavljeni pristup pridonosi pitanju složenosti lokalizacije izravnih stranih ulaganja i sposobnosti zemalja da preuzmu prisutnost stranog kapitala. Navedene preporuke razmatraju gospodarske propise vezane uz pandemijsku situaciju u 2020. godini. multinacionalne kompanije, nacionalna produktivnost, analiza udjela pomaka, tranzicijska gospodarstva Puni tekst: engleski, pdf (481 KB)

UTJECAJ STRUKTURNE DISTRIBUCIJE PRILJEVA IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA NA PRODUKTIVNOST RADA U SKUPINI VIŠEGRADSKIH ZEMALJA

https://doi.org/10.32910/ep.73.6.1

Izvorni znanstveni članak

Iako se FDI tokovi u većini post-socijalističkih zemalja temelje na razvoju njihove tržišne transformacije, najveći obujam usmjeren je u višegradske zemlje koje se općenito percipiraju kao natprosječno uspješne u privlačenju stranih ulagača. U radu se analizira kako priljev izravnih stranih ulaganja u Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku doprinosi potencijalu rasta produktivnosti rada tijekom razdoblja 2010.-2016. Analiza udjela pomaka podataka OECD-a unutar 11 ključnih sektora rastavlja determinante produktivnosti rada i utvrđuje doprinos potencijalu rasta produktivnosti rada. Rezultati se tumače na temelju sektorskog, konkurentskog i rezidualnog učinka. Nalazi su pokazali da nema značajnih razlika u produktivnosti između ekonomija, no lokalizacija stranog kapitala u tehnološki intenzivne industrije ne vrši pritisak na progresivni rast produktivnosti. Smanjeni priljevi stranog kapitala, u prosjeku za 8% iz svih sektora unutar regije, u svakoj zemlji potaknuti su različitom industrijom. Rezultati su također pokazali atraktivniju strukturu sektora za poticanje priljeva stranog kapitala u zemlju češkog i mađarskog gospodarstva. Predstavljeni pristup pridonosi pitanju složenosti lokalizacije izravnih stranih ulaganja i sposobnosti zemalja da preuzmu prisutnost stranog kapitala. Navedene preporuke razmatraju gospodarske propise vezane uz pandemijsku situaciju u 2020. godini.

multinacionalne kompanije, nacionalna produktivnost, analiza udjela pomaka, tranzicijska gospodarstva

Puni tekst: engleski, pdf (481 KB)