Hrvatsko
društvo
ekonomista

Heinzelova 4a
Zagreb 10000
tel. 01/46 00 888
fax. 01/46 50 366
e-mail: hde@ingbiro.hr

facebook

linkedin

BROJEVI ::: AUTORI ::: PRETRAŽIVAČ

Svibanj 2023. ::: Vol.74 No. 03

    Nataša Drvenkar
    Katarina Marošević
    Ivana Unukić

REGIONALNA EKONOMSKA TRANSFORMACIJA – MOŽEMO LI UČITI OD ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

https://doi.org/10.32910/ep.74.3.2

Prethodno priopćenje

Neovisno o stupnju razvijenosti suvremenih zemalja i njihovih regija, postoje značajne regionalne nejednakosti i neravnoteže. Europske regije značajno se razlikuju po svojoj gospodarskoj strukturi, povijesti, raspoloživim vještinama radne snage, tehnološkim profilima, institucionalnim i upravljačkim kapacitetima i mnogim drugim aspektima. Većina zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU nisu iznimka, a to je posebno evidentno na NUTS 3 regionalnoj razini. Kada se promotri prosječna razvijenost EU zemalja, razlike unutar zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU još su veće. Kohezijskom politikom EU nastoji smanjiti ekonomske razlike među regijama, ali programi i instrumenti ove politike ipak su u međuovisnosti s razvojnim specifičnostima regija. Neminovna je činjenica kako su instrumenti kohezijske politike značajan pokretač razvoja i regionalne razvojne transformacije zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU i mogu pomoći uravnoteženju regionalnog razvoja, s posebnim naglaskom na sektorske politike. Tehnološke inovacije uvijek su bile ključni pokretač napretka, ali tijekom posljednjih 50 godina njihov tempo i utjecaj impresivno rastu. Vodeće tehnološki razvijene regije kontinuirano razvijaju i prihvaćaju inovacije kao osnovu napretka, a regije koje zaostaju zahtijevaju potpunu transformaciju svoje ekonomske (industrijske) strukture. Shodno tome, cilj ovog rada je utvrditi efikasnost provedbe kohezijske politike u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su članice EU analizom BDP-a po stanovniku i alokaciji i apsorpciji sredstava iz EU fondova. Nužno je istražiti važnost vertikalne i horizontalne industrijske politike u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su članice EU. Kako bi se to postiglo, u radu se analizira ukupan rast proizvodnje i među industrijska te unutar industrijska razmjena (dvosmjerna trgovina) zemalja Srednje i Istočne Europe koje su članice EU i utvrđuje se utjecaj članstva promatranih zemalja u EU na njihovu razvijenost i transformaciju industrijske osnovice.

izvori regionalnog ekonomskog rasta, regionalna dimenzija industrijske politike, regije u zaostatku, zemlje Srednje i Istočne Europe

Puni tekst: engleski, pdf (379 KB)