|
QUO VADIS CROATIA EKONOMSKA ZNANOST I EKONOMSKA POLITIKA TIJEKOM TRANZICIJE
Izvorni znanstveni članak
Nešto bolja suradnja ekonomske znanosti i ekonomske politike postojala je za vrijeme reforme i na početku tranzicije. Prekid te suradnje imao je veoma nepovoljne posljedice. To se manifestira u činjenici da će već sutra granica Europske unije biti u predgrađu Zagreba, a da će Hrvatska za prijelaz te granice čekati još neizvjestan broj godina. Autori polaze od prosudbe da se osnovni problemi zaostajanja Hrvatske za Slovenijom odnose na tri segmenta:(1) Političko ozračje neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu, (2)Tajkunska privatizacija, (3) Pogrešna razina stabilizacije. Umjesto restrukturiranja i po toj osnovi povećanja učinkovitosti poduzeća, uslijedilo je njihovo destruiranje, gušenje i gašenje s posljedicom rasta armije nezaposlenih, sa snažnim padom konkurentnosti i izvoza i s pojavom fenomena deindustrijalizacije. Na početku novoga stoljeća uslijedile su političke promjene i stvoreno je političko ozračje prihvatljivo za međunarodnu zajednicu i Europsku uniju, a to je bitno poboljšalo međunarodni položaj Hrvatske. Kumulirani ekonomski problemi u devedesetima stavili su novu koalicijsku Vladu lijevoga centra u poziciju svojevrsnog zatočenika koji veoma teško pronalazi putoveizlaza.
Traženje izlaza na osnovi politike restrukturiranja svih sektora gospodarstva (uz odgovarajuće reforme) u kombinaciji mjera monetarne i fiskalne politike dalo je neke rezultate i ostvarilo je neke pomake, ali nedovoljne. Strateški problem transformacije postojećeg modela privređivanja u model koji se zasnivana razvitku proizvodnje i na ekspanziji izvoza i dalje je ostao otvoren. Na XIII. svjetskom kongresu ekonomista (Lisabon 9.-13. rujna 2002.) na kojem je sudjelovala i hrvatska delegacija posebno je naglašena odlučna uloga političkih kriterija (demokratizacija, pluralizacija, funkcija pravne države, vladavina prava, ljudska prava i slobode) za priključenje Europskoj uniji, što znači da postojeća razina BDP Hrvatske nije više takva zapreka preko koje sene bi moglo proći. Predstavlja li to osnovicu za optimizam, tek valja vidjeti.
-
Puni tekst (Hrvatski) Str. 971 - 1008 (pdf, 139.69 KB)
|