Hrvatsko društvo ekonomista

Veljača 2003. ::: Vol.54 No.01-02

Amina Ahec Šonje
Ante Babić

MJERENJE I PREDVIĐANJE VALUTNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ: “SIGNALNA” METODA Izvorni znanstveni članak Ovaj rad analizira pozadinu i uzroke dva valutna poremećaja u Hrvatskoj koji su sezbili početkom 1999. i u ljeto 2001. godine. Cilj je istraživanja izrada sustava indikatora zarano upozorenje nadolazećih valutnih poremećaja pomoću “signalne” metode. Taj nam metodološki alat omogućuje detaljan uvid u ponašanje raznih makroekonomskih i financijskih varijabli čije kretanje u pretkriznim razdobljima bitno odstupa od njihovog kretanja u normalnim razdobljima. Najbolji signalni indikatori s visokom prognostičkom snagom koriste se za izračunavanje prognostičkog indeksa - kompozitnog signalnog indikatora. Ovo nam istraživanje sugerira različite uzročnike dvaju spomenutih poremećaja:prvi se dogodio u jeku bankarske krize u Hrvatskoj, dok je “ljetnoj epizodi” 2001. godine prethodila povećana ponuda novca i domaća financijska liberalizacija. Ovakva istraživanja mogu poslužiti kao koristan izvor informacija nositeljima ekonomske politike i metodološka pomoć u prepoznavanju financijskih poremećaja koje sa sobom donose napori daljnjeg integriranja Hrvatske u svjetske ekonomske i financijske procese. - Puni tekst (Engleski) Str. 3 - 37 (pdf, 1.2 MB)

MJERENJE I PREDVIĐANJE VALUTNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ: “SIGNALNA” METODA

Izvorni znanstveni članak

Ovaj rad analizira pozadinu i uzroke dva valutna poremećaja u Hrvatskoj koji su sezbili početkom 1999. i u ljeto 2001. godine. Cilj je istraživanja izrada sustava indikatora zarano upozorenje nadolazećih valutnih poremećaja pomoću “signalne” metode. Taj nam metodološki alat omogućuje detaljan uvid u ponašanje raznih makroekonomskih i financijskih varijabli čije kretanje u pretkriznim razdobljima bitno odstupa od njihovog kretanja u normalnim razdobljima. Najbolji signalni indikatori s visokom prognostičkom snagom koriste se za izračunavanje prognostičkog indeksa - kompozitnog signalnog indikatora. Ovo nam istraživanje sugerira različite uzročnike dvaju spomenutih poremećaja:prvi se dogodio u jeku bankarske krize u Hrvatskoj, dok je “ljetnoj epizodi” 2001. godine prethodila povećana ponuda novca i domaća financijska liberalizacija. Ovakva istraživanja mogu poslužiti kao koristan izvor informacija nositeljima ekonomske politike i metodološka pomoć u prepoznavanju financijskih poremećaja koje sa sobom donose napori daljnjeg integriranja Hrvatske u svjetske ekonomske i financijske procese.

Puni tekst (Engleski) Str. 3 - 37 (pdf, 1.2 MB)