Hrvatsko društvo ekonomista

Veljača 2003. ::: Vol.54 No.01-02

Dragomir Vojnić

EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI - GDJE JE HRVATSKA? Izvorni znanstveni članak Činjenica da je prijemom Slovenije granica Europske unije došla u predgrađe Zagreba opetovano je izazvala diskusiju o razlozima zaostajanja Hrvatske. Autor osnovne razloge (pored nametnutoga rata) vidi u političkom ozračju koje je bilo neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu. Kao izraz takvoga ozračja pojavile su se velike greške ukupne (B i H) i ekonomske politike (tajkunska privatizacija i pogrešna razina stabilizacije). Odlučnu ulogu neprihvatljivog političkog ozračja pokazuje i sama činjenica da su hrvatski i slovenski ekonomisti zajednički pripremili polazne osnove tranzicije. Slovenija je taj koncept dosljedno provela, a Hrvatska ga je u potpunosti ignorirala. Drugi val demokratizacije (na početku stoljeća) stvorio je političko ozračje prihvatljivije za međunarodnu zajednicu i prikladnije za gospodarski razvitak. Osim određenih pomaka u gospodarskoj sferi, posebno su izrađeni pomaci u smjeru nešto bržeg priključivanja Europskoj uniji. Ohrabrenje u tom smislu autor je dobio i u razgovoru s predsjednikom Europske komisije, Romanom Prodijem, za vrijeme XIII. svjetskog kongresa ekonomista koji je održan u Lisabonu od 9. do 13. rujna 2002. godine. - Puni tekst (Engleski) Str. 157 - 172 (pdf, 122.77 KB)

EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI - GDJE JE HRVATSKA?

Izvorni znanstveni članak

Činjenica da je prijemom Slovenije granica Europske unije došla u predgrađe Zagreba opetovano je izazvala diskusiju o razlozima zaostajanja Hrvatske. Autor osnovne razloge (pored nametnutoga rata) vidi u političkom ozračju koje je bilo neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu. Kao izraz takvoga ozračja pojavile su se velike greške ukupne (B i H) i ekonomske politike (tajkunska privatizacija i pogrešna razina stabilizacije). Odlučnu ulogu neprihvatljivog političkog ozračja pokazuje i sama činjenica da su hrvatski i slovenski ekonomisti zajednički pripremili polazne osnove tranzicije. Slovenija je taj koncept dosljedno provela, a Hrvatska ga je u potpunosti ignorirala. Drugi val demokratizacije (na početku stoljeća) stvorio je političko ozračje prihvatljivije za međunarodnu zajednicu i prikladnije za gospodarski razvitak. Osim određenih pomaka u gospodarskoj sferi, posebno su izrađeni pomaci u smjeru nešto bržeg priključivanja Europskoj uniji. Ohrabrenje u tom smislu autor je dobio i u razgovoru s predsjednikom Europske komisije, Romanom Prodijem, za vrijeme XIII. svjetskog kongresa ekonomista koji je održan u Lisabonu od 9. do 13. rujna 2002. godine.

Puni tekst (Engleski) Str. 157 - 172 (pdf, 122.77 KB)