Hrvatsko društvo ekonomista

Travanj 2005. ::: Vol.56 No.03-04

    Željko Lovrinčević
    Zdravko Marić
    Davor Mikulić

PRILJEV INOZEMNOG KAPITALA - UTJECAJ NA NACIONALNU ŠTEDNJU, DOMAĆE INVESTICIJE I BILANCU PLAĆANJA TRANZICIJSKIH ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE Izvorni znanstveni članak U radu se analiziraju učinci bruto priljeva inozemnog kapitala na domaće investicije i na nacionalnu štednju. Hipoteza je rada da priljev inozemnoga kapitala u tranzicijskim zemljama, u prosjeku, pozitivno utječe na domaće investicije, ali ne i na stopu nacionalne štednje. Primijenjena je metoda analize panel podataka (11 tranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe u desetogodišnjem razdoblju) s uporabom fi ksnih efekata. Priljev inozemnoga kapitala u tranzicijske zemlje stvarao je efekt poticanja (“crowding-in ef-fect”) domaćih investicija. Najjaču i statistički najznačajniju vezu imala je varijabla inozemnih kredita. FDI su se također pokazale signifikantnima u objašnjavanju kretanja domaće investicijske aktivnosti tranzicijskih zemalja, no slabijeg su intenziteta i značajnosti. Priljev portfolio investicija ne utječe na domaće investicije. Za razliku od utjecaja na investicije, inozemni kapital i njegove pojedine komponente nisu se pokazale značajnima u objašnjavanju kretanja nacionalne štednje tranzicijskih zemalja, što implicira da nacionalna i inozemna štednja nisu supstituti. Stoga bi ograničivanje inozemnog zaduživanja utjecalo na smanjenje domaćih investicija, ali ne i na povećanje nacionalne štednje. priljev inozemnog kapitala; nacionalna štednja; domaće investicije. Puni tekst (Hrvatski) Str. 163 - 184 (pdf, 272.82 KB)

PRILJEV INOZEMNOG KAPITALA - UTJECAJ NA NACIONALNU ŠTEDNJU, DOMAĆE INVESTICIJE I BILANCU PLAĆANJA TRANZICIJSKIH ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

Izvorni znanstveni članak

U radu se analiziraju učinci bruto priljeva inozemnog kapitala na domaće investicije i na nacionalnu štednju. Hipoteza je rada da priljev inozemnoga kapitala u tranzicijskim zemljama, u prosjeku, pozitivno utječe na domaće investicije, ali ne i na stopu nacionalne štednje. Primijenjena je metoda analize panel podataka (11 tranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe u desetogodišnjem razdoblju) s uporabom fi ksnih efekata. Priljev inozemnoga kapitala u tranzicijske zemlje stvarao je efekt poticanja (“crowding-in ef-fect”) domaćih investicija. Najjaču i statistički najznačajniju vezu imala je varijabla inozemnih kredita. FDI su se također pokazale signifikantnima u objašnjavanju kretanja domaće investicijske aktivnosti tranzicijskih zemalja, no slabijeg su intenziteta i značajnosti. Priljev portfolio investicija ne utječe na domaće investicije. Za razliku od utjecaja na investicije, inozemni kapital i njegove pojedine komponente nisu se pokazale značajnima u objašnjavanju kretanja nacionalne štednje tranzicijskih zemalja, što implicira da nacionalna i inozemna štednja nisu supstituti. Stoga bi ograničivanje inozemnog zaduživanja utjecalo na smanjenje domaćih investicija, ali ne i na povećanje nacionalne štednje.

priljev inozemnog kapitala; nacionalna štednja; domaće investicije.

Puni tekst (Hrvatski) Str. 163 - 184 (pdf, 272.82 KB)