Utjecaj socioekonomskih čimbenika na širenje organiziranog kriminala u zemljama zapadnog Balkana

Istraživanje organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu ključno je za procjenu njegovih socioekonomskih posljedica i oblikovanje utemeljenih političkih odgovora. Povijesno gledano, zapadni Balkan bio je podložan organiziranom kriminalu, osobito nakon raspada Jugoslavije 1990-ih godina. Politički i gospodarski preokreti stvorili su plodno tlo za procvat kriminalnih mreža u različitim ilegalnim aktivnostima. Ovaj rad istražuje složenu međuigru između socioekonomskih čimbenika i širenja organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu u razdoblju od 2010. do 2022. godine. U istraživanju se koriste različiti ekonometrijski modeli, uključujući metodu najmanjih kvadrata (OLS), OLS s robusnim standardnim pogreškama (OLSR), model fiksnih učinaka (FE) i model slučajnih učinaka (RE), kako bi se procijenio utjecaj socioekonomskih čimbenika poput nezaposlenosti, obrazovanja, dohotka po stanovniku, nejednakosti, udjela ruralnog stanovništva, utjecaja pandemije COVID-19, korupcije u vlasti, vladavine prava, učinkovitosti vlasti i indeksa ljudskog razvoja (HDI) na organizirani kriminal. Rezultati pokazuju da su više stope nezaposlenosti, osobito među mladima, te niže razine obrazovanja povezane s jačanjem organiziranog kriminala, naglašavajući ključnu ulogu socioekonomske nestabilnosti u održavanju kriminalnih mreža u regiji. Zanimljivo je da rad bilježi smanjenje stopa organiziranog kriminala povezano s poboljšanjima u upravljanju, poput jačanja vladavine prava i učinkovitijeg funkcioniranja vlasti. Nadalje, tijekom pandemije COVID-19 zabilježeno je značajno smanjenje organiziranog kriminala, što upućuje na promjene u obrascima kriminalnih aktivnosti i prioritetima provedbe zakona u tom razdoblju.