Izvorni znanstveni članak
Ovaj rad istražuje čimbenike na razini država koji utječu na ulaganja rizičnog kapitala (VCI) u 22 europske ekonomije u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Kombiniramo ukupna ulaganja rizičnog kapitala prema podacima Invest Europe s 14 pokazatelja iz Globalnog indeksa inovacija (GII) te svaki pokazatelj svrstamo u kvintile. Korištenjem jednosmjerne analize varijance (ANOVA) s Tukey HSD post-hoc testovima, procjenjujemo razlikuju li se VCI sustavno između pojedinih kvintila za svaki od promatranih pokazatelja. Ulaganja rizičnog kapitala izrazito su koncentrirana: Francuska i Njemačka čine stabilan gornji segment, a slijedi ih Nizozemska, dok su Rumunjska, Bugarska i Grčka pri dnu. Jedanaest od četrnaest pokazatelja pokazuje značajne razlike u razinama VCI između kvintila: poslovno okruženje, učinkovitost javne uprave, bruto izdaci za istraživanje i razvoj, ljudski kapital i istraživanja, pristup IKT-u, korištenje IKT-a, rezultati znanja i tehnologije, stvaranje znanja, prijave patenata, PCT prijave i suradnja između sveučilišta i industrije. Nasuprot tome, pokazatelji poput izvoza kreativnih dobara i usluga, izvoza IKT usluga te političke i operativne stabilnosti ne diferenciraju razine ulaganja rizičnog kapitala unutar europskog uzorka. Rezultati su robusni na alternativne metode grupiranja, log-transformaciju VCI-a te isključenje najvećih investicijskih ekosustava. Dobiveni obrasci interpretiraju se kao dosljedni s koncentracijom VCI-a u zemljama koje imaju visoku institucionalnu kvalitetu, snažne inovacijske inpute, visoku digitalnu spremnost te obilne izlazne rezultate u znanju i intelektualnom vlasništvu. Nalazi pružaju konkretne smjernice za politike usmjerene na jačanje financijskih ekosustava za MSP-ove, uz uvažavanje činjenice da se radi o asocijativnom istraživanju i agregiranim podacima o VCI-ju kroz sve faze i sektore.
rizični kapital; inovacija; Globalni indeks inovacija; Evropa; istraživanje i razvoj (I&R); digitalna spremnost; ANOVA.