Prethodno priopćenje
Unatoč rastućem interesu za problematiku ESG-a, brojna istraživačka pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Svrha rada jest empirijskim nalazima rasvijetliti tri važne teme: način agregiranja ESG pokazatelja, prirodu uzročnosti ESG praksi i čimbenika ESG rizika te postojanje interakcijskog utjecaja ESG praksi i čimbenika ESG rizika na profitabilnost. Na uzorku od 294 europske financijske institucije, indeksirane u bazi podataka pružatelja ESG Book, primijenjene su sljedeće kvantitativne metode obrade podataka: višestruka linearna regresija, analiza nužnih uvjeta, modeliranje strukturnih jednadžbi parcijalnih najmanjih kvadrata, regresijska moderacijska analiza i višegrupna analiza. Glavni teorijski i praktičan doprinos rada sadržan je u primjeni logike nužnosti, kojom je utvrđeno da bez razvoja upravljačkih čimbenika ESG-a financijske institucije nisu u mogućnosti ostvariti višu razinu prinosa na imovinu (ROA). Dodatna je vrijednost sadržana u prepoznavanju moderacijske uloge čimbenika ESG rizika: kod visokih okolišnih rizika, poboljšanje upravljačkih čimbenika ESG-a neće promijeniti ostvareni ROA. Metodološki doprinos vidljiv je kroz triangulaciju metoda obrade podataka, u sklopu koje su primijenjene za sada još uvijek rjeđe zastupljene statističke tehnike u području održivih financija. Glavno ograničenje rada je korištenje presječnog dizajna istraživanja.
financijske institucije; ESG uspješnost; ESG rizik; profitabilnost; triangulacija metoda obrade podataka.