Kako osigurati da veći dio vrijednosti koju turizam stvara ostane u hrvatskom gospodarstvu? Odgovor leži u snažnijem povezivanju turizma s domaćom proizvodnjom, pouzdanim lancima opskrbe i dugoročnim partnerstvima.

O tome se raspravljalo 16. listopada 2026. na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, na panelu „Turizam kao nevidljivi izvoznik: Kako domaćim lancem opskrbe smanjiti uvoznu ovisnost i zadržati kapital?”, koji su organizirali Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Hrvatsko društvo ekonomista, uz partnerstvo JANAF-a.

Uvodna obraćanja održali su dekan FMTU-a prof. dr. sc. Marko Perić i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. sc. Darko Tipurić. Istaknuli su važnost promatranja turističkog uspjeha kroz vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj te stvaranja uvjeta u kojima je domaća nabava konkurentna, pouzdana i održiva.

Panel je moderirao doc. dr. sc. Vanja Vitezić, a u raspravi su sudjelovali Maroje Lang, viceguverner Hrvatske narodne banke; Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije; Boris Brković, izvršni direktor prodaje i marketinga u PP Orahovici; Denis Prevolšek, direktor operacija za kolekciju objekata u Valamar Rivieri; te Tedi Chiavalon, suosnivač OPG-a Chiavalon. Različite perspektive financijskog sustava, regionalne samouprave, domaće proizvodnje, turizma i akademske zajednice omogućile su cjelovit pogled na izazove i mogućnosti razvoja domaćih lanaca opskrbe.

Ključna poruka rasprave jest da uspjeh turizma ne treba mjeriti samo prihodima i brojem dolazaka, nego i njegovim doprinosom ostatku gospodarstva. Snažnije povezivanje turističke potražnje s domaćom proizvodnjom može smanjiti uvoznu ovisnost, povećati dodanu vrijednost i osigurati da veći dio stvorenog kapitala ostane u zemlji.

Za ostvarenje tog cilja nužno je pravodobno i zajedničko planiranje potreba turističkih kompanija i proizvodnih kapaciteta domaćih dobavljača. Dugoročna partnerstva, predvidljivost potražnje i spremnost na zajedničko preuzimanje rizika mogu manjim proizvođačima olakšati ulazak u turističke lance opskrbe, a turističkim kompanijama osigurati stabilnost, kvalitetu i pouzdanost isporuke.

Važnu ulogu imaju i udruživanje proizvođača, učinkovitija logistika, regionalni distribucijski centri te bolje povezivanje kontinentalne i obalne Hrvatske. Pritom domaća nabava ne znači samo kupnju od hrvatskog dobavljača, nego i poznavanje stvarnog podrijetla proizvoda i sirovina. Konkurentnost, kvaliteta, autentičnost i pouzdana isporuka moraju biti temelj domaćih lanaca opskrbe.

Rasprava je istaknula i potencijal domaćih proizvoda kao važnog dijela turističkog doživljaja. Povezivanje proizvodnje s preradom, gastronomijom, lokalnim pričama i izravnim iskustvom gostiju može osnažiti hrvatske brendove, otvoriti nove tržišne prilike i potaknuti njihovu dugoročnu potražnju, uključujući izvoz.

Razvoj domaćih lanaca opskrbe ujedno je prilika za cjelogodišnje zapošljavanje, jačanje ruralnog poduzetništva i ravnomjerniji regionalni razvoj. Za to su potrebni koordinirani potezi gospodarstva i javnog sektora, manje administrativnih prepreka, poticajniji uvjeti za proizvodnju, održivo upravljanje prostorom i dugoročno usklađivanje razvojnih politika.

Zaključak je jasan: domaći lanci opskrbe ne jačaju se deklarativnim zalaganjem za domaće, nego konkurentnošću, povjerenjem, organizacijom i zajedničkim planiranjem. Turizam može biti mnogo više od generatora prihoda i potražnje – može postati snažan pokretač domaće proizvodnje, inovacija, razvoja hrvatskih brendova i dugoročne vrijednosti za cijelo gospodarstvo.

Zahvaljujemo svim sudionicima i partnerima na vrijednim uvidima i konstruktivnoj raspravi koja je povezala akademsku zajednicu, gospodarstvo i javni sektor oko jednog od važnih pitanja budućeg razvoja Hrvatske.

Panel su već popratili i mediji, a dvije dosadašnje objave možete pročitati na portalima Fiuman i Riportal.