Hrvatsko društvo ekonomista

Lipanj 2012. ::: Vol.63 No. 05-06

Marta Božina Beroš

FINANCIJSKA SUPERVIZIJA U HRVATSKOJ – IZMEĐU DVIJE INSTITUCIJE I JEDNOG EUROPSKOG TRENDA Pregledni rad Jedna od značajnijih pojava u razvoju financijske regulacije u posljednjih dvadesetak godina jest prijelaz s tradicionalne sektorske supervizije na integrirani pristup superviziji. Takav pristup omogućava model “jedinstvenog supervizora” u kojem nadzor svih sektora spada u nadležnost jedne institucije. Pregledom razvoja institucionalnog poretka supervizije u europskim državama posljednjih dvadesetak godina doista možemo zaključiti kako je ovaj trend izuzetno značajan. Naime, veliki broj država europskog područja (ali i svjetskog) priklonio se institucionalnoj konsolidaciji. No, financijska kriza poljuljala je povjerenje u učinkovitost ovog modela i danas države s pravom promišljaju o mogućnosti reforme na području financijske supervizije. Hrvatska literatura ne daje zasluženu pažnju ovom pitanju ni u akademskim ni u stručnim krugovima, iako se država približava punom članstvu u Europskoj uniji. Ovo začuđuje s obzirom da je financijska supervizija (pa i njen institucionalni poredak) bitan element održavanja financijske stabilnosti. Slijedom toga, ovaj rad prikazuje aktualno stanje supervizije u Hrvatskoj te promišlja o mogućnosti “jedinstvenog supervizora” u Hrvatskoj. jedinstveni supervizor; središnja banka; financijska stabilnost; tranzicija Puni tekst: pdf (220 KB), Hrvatski, Str. 352 - 371

FINANCIJSKA SUPERVIZIJA U HRVATSKOJ – IZMEĐU DVIJE INSTITUCIJE I JEDNOG EUROPSKOG TRENDA

Pregledni rad

Jedna od značajnijih pojava u razvoju financijske regulacije u posljednjih dvadesetak godina jest prijelaz s tradicionalne sektorske supervizije na integrirani pristup superviziji. Takav pristup omogućava model “jedinstvenog supervizora” u kojem nadzor svih sektora spada u nadležnost jedne institucije. Pregledom razvoja institucionalnog poretka supervizije u europskim državama posljednjih dvadesetak godina doista možemo zaključiti kako je ovaj trend izuzetno značajan. Naime, veliki broj država europskog područja (ali i svjetskog) priklonio se institucionalnoj konsolidaciji. No, financijska kriza poljuljala je povjerenje u učinkovitost ovog modela i danas države s pravom promišljaju o mogućnosti reforme na području financijske supervizije. Hrvatska literatura ne daje zasluženu pažnju ovom pitanju ni u akademskim ni u stručnim krugovima, iako se država približava punom članstvu u Europskoj uniji. Ovo začuđuje s obzirom da je financijska supervizija (pa i njen institucionalni poredak) bitan element održavanja financijske stabilnosti. Slijedom toga, ovaj rad prikazuje aktualno stanje supervizije u Hrvatskoj te promišlja o mogućnosti “jedinstvenog supervizora” u Hrvatskoj.

jedinstveni supervizor; središnja banka; financijska stabilnost; tranzicija

Puni tekst: pdf (220 KB), Hrvatski, Str. 352 - 371