Hrvatsko društvo ekonomista

Svibanj 2023. ::: Vol.74 No. 03

    Krešimir Peračković
    Ivo Turk
    Luka Šikić

PROCES TERCIJARIZACIJE U HRVATSKOJ – DUGOROČNE PROMJENE U STRUKTURI PRIVREDNIH DJELATNOSTI PREMA SEKTORIMA https://doi.org/10.32910/ep.74.3.1 Prethodno priopćenje U ovom se radu analizira strukturna promjena gospodarskih sektora u cjelini a posebno proces tercijarizacije za razdoblje 1971–2011. u Hrvatskoj. Polazi se od klasične ekonomske teorije rasta uslužnog sektora uz demografski pristup, korištenjem podataka popisa stanovništva za analizu dugoročnih promjena i trendova u sektorskoj strukturi. Proces tercijarizacije je najčešće definiran kao povećanje udjela zaposlenog stanovništva u uslužnom sektoru, a glavna je teza u radu da je kao kontinuirani dugoročni proces bio pod utjecajem različitih čimbenika u različitim razdobljima, uglavnom onih koji su istovremeno ubrzali proces deindustrijalizacije. Rezultati analize potvrđuju strukturnu promjenu koja ukazuje na rast uslužnog sektora tijekom čitavog promatranog razdoblja, a ne samo u zadnja tri desetljeća tranzicijska razdoblja uz istodobno smanjenje udjela poljoprivrednog i industrijskog sektora. Glavno ograničenje jest činjenica da su ti rezultati tek osnovni ali nužni korak utemeljen na demografskoj statistici koja daje elementarne uvide korisne za daljnje analize. Znanstveni je doprinos ovog rada u interdisciplinarnom pristupu teorijskom konceptu te obrazloženju različitih čimbenika i obilježja procesa tercijarizacije u Hrvatskoj od 1970ih. Rezultati također nameću daljnje pitanje je li taj proces praćen ekonomskim rastom i razvojem kao u razvijenijim zemljama ili taj prijelaz prema društvu usluga sa postindustrijskom podjelom rada nije donio očekivane učinke modernizacije i razvoja. sektori privrednih djelatnosti, usluge, uslužne djelatnosti, tercijarizacija, deindustrijalizacija, deagrarizacija Puni tekst: engleski, pdf (366 KB)

PROCES TERCIJARIZACIJE U HRVATSKOJ – DUGOROČNE PROMJENE U STRUKTURI PRIVREDNIH DJELATNOSTI PREMA SEKTORIMA

https://doi.org/10.32910/ep.74.3.1

Prethodno priopćenje

U ovom se radu analizira strukturna promjena gospodarskih sektora u cjelini a posebno proces tercijarizacije za razdoblje 1971–2011. u Hrvatskoj. Polazi se od klasične ekonomske teorije rasta uslužnog sektora uz demografski pristup, korištenjem podataka popisa stanovništva za analizu dugoročnih promjena i trendova u sektorskoj strukturi. Proces tercijarizacije je najčešće definiran kao povećanje udjela zaposlenog stanovništva u uslužnom sektoru, a glavna je teza u radu da je kao kontinuirani dugoročni proces bio pod utjecajem različitih čimbenika u različitim razdobljima, uglavnom onih koji su istovremeno ubrzali proces deindustrijalizacije. Rezultati analize potvrđuju strukturnu promjenu koja ukazuje na rast uslužnog sektora tijekom čitavog promatranog razdoblja, a ne samo u zadnja tri desetljeća tranzicijska razdoblja uz istodobno smanjenje udjela poljoprivrednog i industrijskog sektora. Glavno ograničenje jest činjenica da su ti rezultati tek osnovni ali nužni korak utemeljen na demografskoj statistici koja daje elementarne uvide korisne za daljnje analize. Znanstveni je doprinos ovog rada u interdisciplinarnom pristupu teorijskom konceptu te obrazloženju različitih čimbenika i obilježja procesa tercijarizacije u Hrvatskoj od 1970ih. Rezultati također nameću daljnje pitanje je li taj proces praćen ekonomskim rastom i razvojem kao u razvijenijim zemljama ili taj prijelaz prema društvu usluga sa postindustrijskom podjelom rada nije donio očekivane učinke modernizacije i razvoja.

sektori privrednih djelatnosti, usluge, uslužne djelatnosti, tercijarizacija, deindustrijalizacija, deagrarizacija

Puni tekst: engleski, pdf (366 KB)